Priručnik za roditelje
2
Imate li pitanja o tome kako da uz Vašu pomoć vaše dijete ovlada jezikom?
Zašto učimo jezik?
Diljem svijeta razvilo se tijekom vremena na tisuće jezika i narječja. Pomoću jezika ljudi mogu stupati u vezu, dijeliti zamisli, osjećaje, ponašanja, običaje i vrijednosti te osnivati zajednice. Sredina u kojoj odrastamo i živimo oblikuje naše vrijednosti. Osim toga, ona također oblikuje naše jezične vještine i rječnik svih jezika s kojima vladamo (takozvani jezični repertoar). Sredina također određuje i način kako govorimo, dakle naš kulturni i jezični identitet te nas čini onakvima kakvi jesmo. Vladanje nekim jezikom i kasnije učenje nekog jezika, na pr. u školi, pomaže nam da se povežemo s ljudima koji „govore istim jezikom“ kao mi. Za djecu, ti ljudi su njihova obitelj, njihovi prijatelji, a kasnije ljudi i dječjem vrtiću, u školi i u radnoj sredini njihove profesije. Potrebna im je uključenost u sve te skupine. Moraju u svim tim skupinama izražavati i podijeliti svoja iskustva, zamisli i emocije.
Kako stječemo znanje ili učimo jezike?
Sposobnost učenja jezika nam je prirođena. Djeca s posebnom znatiželjom i revnošću savladavaju i koriste jezik/e. Svako je dijete u stanju naučiti bilo koji jezik, čak i ako pri tome moraju biti ispunjeni mnogi motorički i senzorski preduvjeti (poput rada pluća, sluha, ovladavanja vibracijama glasnica i st.)
Roditelji ne podučavaju svoju djecu njihovom obiteljskom jeziku na način kako se jezik uči u školi. Djeca obično steknu znanje jezika intuitivno putem izvornih svakodnevnih razgovora, u kontekstu aktivnosti iz dana u dan. Nauče svoj/e prv/i/e jezik/e dobivajući mnoštvo (ne)verbalnih uputa i oponašajući ih čim za to postanu fizički sposobni. Djeca žele sudjelovati u svemu i to čine što prije moguće. Ipak, da bi naučila neki jezik, moraju slušati i što više govoriti sa članovima svoje obitelji, vrtićkim odgojitelji/ca/ma, susjedima itd.
Pri savladavanju nekog jezika djeca slijede korak po korak svoj unutarnji vodič, kroz bitne korake postignute u procesu shvaćanja jezika i izražavanja na njemu. Djeca uče pravila i gramatiku "činjenjem". Do dobi od oko 4-5 godina može se smatrati da su u prihvatljivoj mjeri naučila sve jezične sastojke (od riječi do gramatike do uobičajeni izraza te kako izgovarati i koristiti jezik). Sve to u slučaju da neko fizičko ili mentalno oštećenje ne spriječi taj proces.
No kako god da bilo, sva djeca ne savladavaju jezik istim tempom. Postoji mnoštvo individualnih razlika koje se odnose na usvajanje jezika pa je teško jasno reći u kojoj točki bi dijete trebalo dosegnuti određeni stupanj u procesu stjecanja jezika. Valja uz to reći da tome procesu nikad kraja. Uvijek se za učenje pojavljuje nešto novo, a djeca su jako motivirana da istraže nove informacije i postanu vještija u obiteljskom i školskom jeziku/jezicima. Djeca su željna praviti sve složenije rečenice te razumjeti osnovno i skriveno značenje riječi, rečenica, humor, ironiju i st.
Jezični razvoj
Sažetak: Svako dijete ovladava jezik različitom tempom. Ipak, neki koraci u procesu stjecanja jezičnog znanja uobičajeni su kod sve djece diljem svijeta.
Postoji prirođeni osjećaj za značajke i uporabu jezika.
Novorođenčad širom svijeta u stanju je prepoznati melodiju jezika (takozvana prozodija) koju čuju još dok su u majčinom trbuhu. U stanju su razlikovati ovu prozodiju od nepoznate prozodije.
Čak i kad plaču, novorođenčad oponaša melodiju jezika koji im je dobro poznat.
Mala djeca su univerzalni slušatelji: Mogu razlikovati čak i najmanje smislene fonetske jedinice (takozvane foneme) svakog jezika. Ali prije negoli navrše jednu godinu gube tu sposobnost i specijaliziraju se u jezicima poznate okoline.
Vrlo mala djeca guču, ispuštaju zvukove i spajaju zajedno suglasnike i samoglasnike (takozvana prva i druga faza tepanja). Istražuju jezik na sve moguće načine, čak i prije razumijevanja i proizvođenja pojedinih riječi.
Razumijevanje i proizvodnja riječi.
Prvo dolazi razumijevanje riječi, a zatim slijedi izgovaranje riječi.
Na početku proizvodnje riječi uobičajene su "rečenice od jedne riječi". Na primjer, malo dijete bi pokazalo na loptu i reklo: "lopta", što bi moglo značiti različite stvari, na primjer "To je lopta" ili "Igrajmo se s tom loptom".
Broj riječi i izraza koje dijete zna i može koristiti zove se „leksik“. Prvih 50 riječi savlada se vrlo sporo; zatim taj broj poraste znatno i brzo. Zato se ta faza također zove i eksplozija riječi.
Slijedi proizvodnja "rečenica od dvije riječi" i "rečenica od tri riječi". To je popraćeno s rastućim razumijevanjem gramatike te kako su riječi raspoređene u slaganju ispravnih rečenica (takozvana sintaksa) određenog jezika. Dijete obično aludira na igranje s loptom kao "Lopta igra." ili "Mama igra lopta.". Gramatika i sintaksa može biti još pogrešna, no u toj fazi roditelji ne bi trebali biti zabrinuti. Normalno je da dijete šaljivo istražuje pravila jezika. Potrajat će neko vrijeme, no većina djece uživa u igranju s riječima, s točnim i netočnim oblicima, sve dok ih oni sami ne učine razumljivima. Roditelji mogu podržati svoju djecu pružajući im mnoge prilike za sudjelovanje u smislenim razgovorima koji su od dječjeg ili zajedničkog interesa (vidjeti dalje u ovome poglavlju ulomak "kako podržavati.").
Jednostavne rečenice te dodatne informacije koje nadopunjuju jednostavnu rečenicu (takozvane glavne rečenice i zavisne rečenice) dijete savladava s 4 do 5 godina. U toj fazi dijete bi na primjer reklo, "Mama se danas lopta sa mnom, a tata će nam se pridružiti kasnije." (glavna rečenica + a + glavna rečenica) ili "Mama se danas ne može loptati sa mnom, jer mora raditi." (glavna rečenica + zavisna rečenica). U oba slučaja, drugi dio rečenice uključuje neku dodatnu informaciju koja objašnjava što će se kasnije dogoditi ili zašto se nešto događa.. U toj dobi djeca sve više i više shvaćaju značenje pojmova poput "ranije", "kasnije", "sutra", "jučer". Također, razvijaju i razumijevanje razloga i posljedica za ono što se dogodilo, što se događa ili će se dogoditi. Koristeći sve složenije rečenice i izraze, djeca izražavaju svoje rastuće razumijevanje svijeta.
Vremenom, djeca također savladavaju sve složenije značajke jezike, poput ironije, humora ili različitog značenja istih riječi itd. Počinju pričati šale koje, vama kao roditeljima, u početku baš i ne izgledaju smiješne. Ipak, to su prvi koraci prema razvijanju smisla za humor te vremenom vode prema profinjenijim šalama i anegdotama.
Kako se može podržati učenje jezika?
Jedina podrška koja djeci obično treba je mnoštvo prilika da o raznim temama razgovaraju s roditeljima, braćom i sestrama, vršnjacima, učiteljima/učiteljicama itd. Svatko može poslužiti kao jezični uzor. Ipak, prvi među njima se obično nađu u krugu obitelji, jer u svojim prvim godinama djeca provode većinu svoga vremena unutar obitelji s ljudima koji su im najvažniji.
Kao roditelj, vi mnogo pridonosite uranjanju u jezik(e). To znači da putem dnevnog i neprekidnog izlaganje obiteljskom jeziku i školskom jeziku možete pomoći svome djetetu da njima ovlada i da postane sposoban govornik
Što više razgovarate s vašim djetetom o raznim sadržajima - koristeći različite riječi i izraze ili pak iste riječi na razne načine - to će vremenom vaše dijete intuitivno naučiti više riječi. To će mu pomoći da izgradi takozvani bogat vokabular (=sve pojedinačne riječi i izrazi koje neka osoba ukupno zna). Što više popratite vaše djelovanje s pripadajućim riječima (na primjer, dok zalijevate cvijeće možete govoriti, "Zalijevam cvijeće. Potrebna mu je voda"), što više ispravno ponavljate djetetove izjave (na primjer dijete kaže, "Mama, igra loptom." Vi možete reći: "U pravu si. Mama se igra loptom. Želiš li ti loptu?"), to više pomažete vašem djetetu u širenju njegovog vokabulara. Usput, čak ispravljate i gramatičke pogreške. Što više roditelji podrže ovo ovladavanje jezikom tako da u razgovoru s djetetom ponavljaju ispravne oblike ili pak postavljaju otvorena pitanja pozivajući dijete da oblikuje nove rečenice (na pr. "Što tata radi upravo sada?"), to će dijete imati više koristi od tog uzajamnog druženja.
Što češće dijete čuje ispravne oblike riječi i izraza te može sudjelovati u nekom razgovoru - a ne mislimo pritom sa na njegove da ili ne odgovore - to će dijete lakše shvatiti kada upotrijebiti koji izraz. Što više uključite zabavne načine vođenja konverzacije (na pr. uz pjesmu, rime, čitanje dijaloga itd.) ili se uključite u dječje zabavne načine zajedničke igre, to će više to dijete zadržati želju za komunikacijom. Uz to, vaše će dijete na taj način biti upoznato s više gramatičke građe te brzo naučiti potrebna pravila i postati osposobljen govornik jezika. Bogat vokabular, ovladavanje gramatikom i određenim jezičnim pravilima bitni su za kasniji uspjeh u školi.
Zbog toga, u razgovoru s vašim djetetom vrlo je važno koliko mnogo kažete, što kažete i kako nešto kažete. Jednako je toliko važno da dobro slušate i usklađujete se s djetetom. Vaše zalaganje i ponašanje djeluju na dijete tako da želi dati svoj prilog razgovoru!
Pitanja za razmišljanje:
- Koliko vremena provodite pričajući s vašim djetetom?
Koliko vremena provodim pričajući s mojim djetetom? - O čemu govorite?
O čemu pričam kad govorim sa svojim djetetom? - Čitate li redovito knjige svome djetetu ili s njim?
Čitam li redovito knjige mome djetetu ili s mojim djetetom? - Pričate li i prepričavate priče sa svojim djetetom?
Pričam li i prepričavam li priče s mojim djetetom? - Sudjelujete li zajedno s djetetom u događajima koja potiču na korištenje različitih riječi i izraza?
Sudjelujem li zajedno s djetetom u događajima koja potiču na korištenje različitih riječi i izraza?
Spremljene poruke:
- Djeci je usađeno prirođeno zanimanje za komunikaciju i sudjelovanje. To je i razlog zašto su snažno motivirani da uče/nauče jezik.
- Svako dijete ima svoju vlastitu brzinu kad je posrijedi jezični razvoj.
- Obitelj i važno okruženje (na primjer vrtićk/i/e odgojitelji/ce)...
- ...igraju bitnu ulogu u tome kako i u kojoj mjeri se dijete uvodi u stjecanje jezičnog znanja.
- ...mogu silno pripomoći djetetu putem raznolikog i bogatog jezičnog ulaganja (na pr. razgovor, pjesme, knjige itd.).
Oprema za aktivnosti:
Igranje s vašim djetetom može osnažiti svaki oblik komunikacije i jezičnog razvoja. Tijekom igre se stvaraju situacije za stjecanje novih riječi i izraza. Djeca razvijaju, savladavaju i iznova ovladavaju pravilima igara koje igraju. Osim toga, tijekom igre grade i učvršćuju odnose. Povezuju se i socijaliziraju. Istodobno, imaju priliku istraživati jezik na pustolovan i uzbudljiv način. Dakle, zabavni pristup novim riječima, gramatici i načinu izgradnje rečenica visoko je preporučljiva strategija za unapređivanje jezika.
Kako kroz aktivnosti možete podržati jezični razvoj?
Ako želite, možete započeti neku igru u cilju aktivne podrške ovladavanju jezika, ili možete iskoristiti igru koju je već započelo vaše dijete. To se može dogoditi bilo gdje, u bilo koje doba, na putu i kod kuće, dok čekate autobus ili dok ste u čekaonici za liječnički pregled. Podrška u stjecanju jezičnog znanja može se, na primjer, pružiti putem...
...igre riječi kojima započinju priče, poput
-
"Pakirao sam moju torbu"
Pravila igre:
Varijanta 1 za mlađu djecu: - Držite doista torbu pred sobom i, ako je moguće, imate više stvarnih predmeta, tako da dijete ili djeca mogu izabrati jedan od njih, ako im ništa drugo ne padne na pamet.
Varijanta 2 za stariju djecu: - Zamislite da imate torbu pred sobom i podijelite s djetetom svoje zamisli što biste stavili u nju.
Prvo, morate odlučiti zajedno s djetetom/djecom kamo želite otputovati i zašto ćete tamo putovati. Zatim možete zamišljati što vam sve treba ponijeti za tu pustolovinu. Svatko ima o tome svoje zamisli i sudjeluje u pakiranju torbe.
Roditelj ili vrtićki/a odgojitelj/ica može započeti igru rekavši, "Ja sam spakira/o/la moju torbu, i u nju sam stavi/o/la košulju. Zatim, red je na djetetu da stavi nešto u torbu.
Dijete mora imenovati predmet koji će spakirati. Uz to, mora zapamtiti i navesti sve što već je u torbi. Zatim, sljedeća osoba nastavlja na isti način, stavlja u torbu te navodi sve što je već u njoj te novi predmet koji stavlja. Svatko je dužan ispravno ponovno imenovati sve predmete (a u slučaju nešto starije djece trebalo bi ih navoditi ispravnim redoslijedom). Kad je svako stavio nešto u torbu, igra se može ili završiti ili nastaviti.
-
"Nekoć u davna vremena, življaše..."
Pravila igre:
Igru započinje jedna osoba riječima: "Nekoć u davna vremena življaše jedna djevojčica koja je putovala u..." Ovdje staje i poziva dijete da nastavi priču s dvije nove rečenice. Zatim, od sljedeće osobe se traži da nastavi priču gdje je prethodna stala. Na taj način postignete da vaše dijete doprinese sve više i više toj priči. Uvijek kad igrate ovu igru, stvarate zajedno novu priču, dok se zabavljate i smijete tome kako se priča razvija.
-
"Motrim"
Pravila igre:
Jedna osoba može započeti rekavši: "Motrim svojim malim okom modrim nešto što počinje sa slovom A, a boja mu je plava." Svi kruže pogledima uokolo te pokušavaju shvatiti na što je osoba mislila. Jedan za drugim igrači nastoji pogoditi ispravan odgovor riječima: "Je li to...? Onaj to pogodi sada preuzima od prethodnog vodstvo u igri i zadaje drugima novu zagonetku.
-
"Kako si proveo dan?"
Pravila igre:
Možete također osmisliti jednu večernju igru. Kad se ide na spavanje, provedite nekoliko minuta u razgovoru o proteklom danu postavljajući jednostavna pitanja: 1) Kako se sada osjećaš? 2) Želiš li nam reći nešto o tvom današnjem danu? 3) Kakve si nove stvari danas otkri/o/la - nauči/o/la? 4) Na čemu možeš zahvaliti današnjem danu. Djeca mogu naizmjence odgovarati na ta pitanja. Mlađa djeca će na početku vjerojatno davati jednostavnije odgovore. Ipak, vidjet ćete da će tijekom vremena dodavati razgovoru sve više i više pojedinosti.
Možete smisliti igru za riječi koje počinju s nekim određenim slovom, slično onoj spomenutoj u igri c). Polazeći od toga, možete postaviti razgovor na bazi sudjelovanja djece u igri. Na primjer, pretpostavimo da vaše dijete želi usmjeriti vaše zanimanje prema nekoj šalici na stolu. U tom slučaju možete nastaviti razgovor s pitanjima o tome što dijete voli piti iz te šalice. Pretpostavimo da dijete spomene neki predmet koji ima žute dijelove. U tom slučaju možete produbiti njegovo zanimanje pitajući ga čega još ima žutog ili čak ispričati koje predmete žute boje vi volite. Na taj način , malo pomalo, djeca saznaju sve više novih riječi i njihovo značenje.
Možete čak dodati neke "aktivne" dijelove. Na primjer, kad igrate igru pakiranja torbe, možete stavljati u torbu predmete koje vam donese vaše dijete. Zatim možete dalje nastaviti razgovor o, na primjer, mjesto kamo bi dijete željelo ići s torbom.
...predmeti i igračke s kojima se dijete voli igrati, a na raspolaganju su u većini domaćinstava, kao, na primjer, lopta
Lopta potiče motoričke i društvene sposobnosti, a isto tako i jezični razvoj. Kao roditelj, možete podržati tu aktivnost. Igrajući se s loptom, dijete može shvatiti značenje riječi poput "polako", "brzo", "nisko", "visoko", "lijevo", "desno" itd. Lopta se može otkotrljati "ispod stola". ili biti postavljena "na stolicu". Igranje s loptom obično uključuje pričanje što se želi učiniti s loptom ili kako bi igru trebalo nastaviti. Praćenje svake akcije u igri riječima može proširiti djetetov jezični repertoar - sve dok riječi znače međuodnose u igri i često se ponavljaju. Lopta je samo jedan primjer kako se igračke i igre mogu koristiti kao jezična podrška u situacijama tijekom dana. Svaka aktivnost na koju se fokusira vaše dijete, poput slaganja slagalica ili gradnja tornja od kockica, može poslužiti kao situacija za stjecanje jezičnog iskustva. Možete ih koristiti kao priliku za započinjanje razgovora zanimljivog za obje strane. Na taj način možete jačati i odnos s vašim djetetom.
...rime i pjesme koje pomažu djeci da se igraju s jezikom, da slušaju glazbu jezika i način na koji jezik djeluje.
Rime i pjesme također pomažu u vježbi mišića lica i sposobnosti točnog izgovaranja riječi. Djeca vole rime koje ponavljanjem mogu lako upamtiti. Vole se igrati s riječima. Rime su izvrsne za tu namjenu; većina djece ima korist od njih i od slušanja pjesama. Stoga pjevanje pjesama i upotreba rimovanja pomaže djeci da kroz šalu postanu sposobni govornici jezika. Nadalje, poznavanje pjesama i rima sastavni je dio svake kulture i jezika.
...takozvano dijaloško čitanje.
Kad sa svojim djetetom čitate neku knjigu, možete odabrati uzajamni način čitanja i prepričavanja priče. Ne radi se samo o tome da dijete sluša što vi čitate. Radi se o zajedničkom iskustvu pripovijedanja. Možete sa svojim djetetom istraživati priču i prepustiti djetetu da na nekim mjestima nastavlja priču. Možete čak sve podržati dodavanjem u priču nekih pojedinosti te postaviti djetetu pitanja koja se odnose na priču. Na taj način možete graditi razgovor s vašim djetetom. Ponavljano čitanje iste knjige može unapređivati takve dijaloge i pomoći djetetu da svaki put sve više razrađuje priču s više riječi i ideja.
...čitanje knjige ili gledanje ilustracija/fotografija s vašim djetetom pri čemu dajete netočan opis onoga što vidite, u nadi da će vas dijete nastojati ispraviti.
Na primjer, možete fotografiju na kojoj se dječak igra s letećim zmajem popratiti riječima, "Gle, djevojčica se igra s letećim zmajem,", ili "Gle, dječak je leteći zmaj!" Mnoga djeca će se smijati, protestirati, reći da ste pogriješili i nastojat će vas ispraviti koristeći svoje jezičnom umijeće. Čak i ako ne, možete nastaviti razgovor pitajući misli li dijete da je to što ste rekli bilo ispravno te nastaviti dalje pitanjem što dijete vidi na fotografiji.
Možete osmisliti mnoge slične načine igranja s jezikom, a koji zanimaju djecu i potiču njihov jezični razvoj.
