Priručnik za roditelje
3
Jeste li zabrinuti ili nesigurni zbog dvo-/višejezičnosti?
Možda se pitate je li vaše dijete zbunjeno ako se kod kuće ili u okolini (na primjer u dječjem vrtiću ili školi) govori više od jednog jezika. Možda ste zabrinuti ako vaše dijete redovito mijenja jezike. Možete pomisliti da vaše dijete ne može držati te jezike odvojene. Možda vas brine da bi više od jednog jezika moglo postati problem kad dijete krene u školu. Možete čak i smatrati da će višejezičnost u najranijoj dobi biti štetna za razvoj vašeg djeteta.
Želimo objasniti zašto stjecanje znanja više od jednog jezika i redovno prebacivanje s jednog jezika na drugi obično uopće nije problem kada djeca i odrasli komuniciraju s nekim tko govori iste jezike kao oni. Dodatno, želimo vam ukazati na neki mitove o dvo-višejezičnosti te predstaviti sadanji stupanj istraživanja tih mitova. Nadalje, ponudit ćemo vam neke aktivnosti koje se bave tipičnom pojavom prebacivanja s jezika na jezik (takozvano kodno prebacivanje).
Što se događa u mozgu kad...?
Jezični razvoj je složen proces. Kad učimo neki jezik, naš mozak rezervira prostor za sve dijelove tog jezičnog sustava u nastajanju. U tome prostoru se može naći stalno rastuća mreža moždanih stanica koje se aktiviraju kad se dogodi komunikacija. Ova mreža stanica prenosi i spaja bitove informacija koji su povezani s razumijevanjem i proizvodnjom jezika. Kada dijete stječe/uči više od jednog jezika, njegov mozak gradi dodatne spojeve između različitih jezika. Svi oni se aktiviraju kad želimo komunicirati. Naš mozak tad brzo odlučuje uporaba kojeg jezika ima više smisla u nekom kontekstu i s kim. Mi obično uopće ne moramo ni misliti o tome.
Kad znamo da osoba s kojom želimo komunicirati govori isti jezik kao i mi, naš mozak se ne treba fokusirati samo na jedan jezik. U tom slučaju mozak pribavlja trenutni pristup cjelokupnom znanju i vještinama u svim jezicima koje možemo koristiti (također zvani jezični repertoar) u uobičajenom razgovoru. Shodno tome, možemo koristiti značajnu količinu vokabulara ili gramatike.To nam pomaže da izaberemo jezik najprikladniji za točan opis nečega u značajnim pojedinostima. Dodatno, pristup nekim riječima i izrazima može biti ostvaren brže u jednom jeziku nego u drugom pa možemo upotrijebiti jezik koji je u mozgu prvi iskrsnuo, bez straha da nas sugovornik neće razumjeti.
Prebacivanje s jednog jezika na drugi dio je naše višejezične stvarnosti i zove se kodno prebacivanje. Kodno prebacivanje se može dogoditi unutar jedne rečenice, između rečenica, ili kad mijenjamo temu. Kodno prebacivanje je znamen visoko osposobljenog govornika, jer su pravila korištenog jezika obično održana, a jezik je korišten kreativno i učinkovito te se može dobro razumjeti. Djeca vrlo brzo nauče s kim mogu koristiti jezike kojima su vični.
Kad djeca rano ovladaju bogatim vokabularom i skupe dovoljno prakse u autentičnoj i smislenoj konverzaciji, različiti jezici se mogu razvijati paralelno do jednako visokog stupnja kakvoće i količine. Ako je to slučaj, kodno prebacivanje se može događati brzo. Opskrbljujući djecu znanjem raznih jezika na dobro uravnotežen način pokazujemo im da su svi jezici dragocjeni i važni te da oni mogu koristiti svoj jezični repertoar bez kolebanja. Gledano na dugu stazu, čineći to pomažemo djeci da postanu sposobni, ponosni govornici u svakom jeziku kojim su ovladali.
Uobičajeni mitovi o dvo-/višejezičnosti
Tipične izjave koje se mogu čuti o dvo-/višejezičnosti Ima li u tome kakve istine?
"Biti dvo-/višejezičan nije 'normalno stanje'."
Biti jednojezičan je rijetkost u svijetu. Većina svjetske populacije je, barem u nekom opsegu, dvojezična, ako ne i višejezična. Drugim riječima to je "normalno" stanje.
"Djeca koja odrastaju u sredini s više od jednog jezika bit će zbunjena". ili Odrastanje u dvo-/višejezičnosti sprečava djecu da postanu sposobni govornici u ni jednom od naučenih jezika.
Ne postoje dokazi da su djeca zbunjena s više od jednim jezikom.
Djeca postaju osposobljeni govornici na svim jezicima u kojima odrastaju ako im je pružena dovoljno sadržajna konverzacija - bogata riječima i izrazima - te ako nemaju mentalnih ili fizičkih oštećenja. Oštećenja obično utječu na sve jezike s kojima se dijete upoznaje.
"Kodno prebacivanje zbunjuje djecu te pokazuje da nisu sposobni govornici na jezicima u kojima su odrastali.
Kodno prebacivanje je sposobnost na različitim razinama: S jedne strane, pokazuje govornikovo znanje ispravne upotrebe gramatike i izraza na raznim jezicima. S druge strane, kodno prebacivanje može olakšavati konverzaciju ili naglasiti neke vidove jezika koji se govorniku u pojedinoj situaciji čine najsvrsishodniji.
"Dvo-/višejezično odrastanje ima negativne učinke za razvoj djece."
Naprotiv, za kognitivni razvoj djece to ima neke pozitivne učinke.
Studije upućuju na to da dvo-/višejezična djeca mogu razviti neke sposobnosti ranije negoli jednojezična djece, jer stalno na dnevnoj bazi uspoređuju jezike, na primjer znanje o jezicima i njihovim pravilima. Također, mogu u ranijoj dobi postati svjesni raznih zvukova i slogova te kako se oni povezuju u riječi. Osim toga, višejezična djeca mogu ranije steći nadzor te se fokusirati na pažnju i znanje o drugim znanim raznim stvarima. Dodatno, dvo-/višejezično odrastanje može pozitivni djelovati na komunikacijske strategije i motivaciju pri bavljenju s još više jezika (i kultura).
"Dvo-/višejezično odrastanje pruža prednost kad kasnije želite učiti neki drugi jezik."
Da, to može biti prednost. Dvo-/višejezična djeca od rane dobi uspoređuju funkcioniranje i pravila koja su važna u svakom jeziku. Posljedično, kada kasnije uče još više jezika, brže shvaćaju opću sliku raznih jezičnih pravila i struktura te mogu brže ovladati novim jezikom.
"Što kasnije suočite djecu s drugim ili trećim jezikom, to bolje za njih."
Naprotiv, što ranije djeca uče neki novi jezik, to lakše će njime ovladati - pod pretpostavkom da nemaju mentalnih ili fizičkih mana te da imaju podršku u procesu učenja. Općenito, proces učenja se vremenom mijenja, a trud potreban pri učenju novog jezika raste nakon početka školske dobi.
"Vi ste dvo-/višejezični samo ako savršeno vladate s oba ili više jezika."
Dvo-/višejezičnost bi se trebala smatrati kao sposobnost dovoljno dobrog komuniciranja na oba odnosno više jezika. Savršeno vladanje jezikom rijetko je postignuće, čak i kod ljudi koji sebe smatraju jednojezičnim.
Ako djeca u nekom jeziku netočno izgovaraju neki glas/slovo (to se može dogoditi ako se, na primjer, "r" ili "th" različito izgovaraju u određenim jezicima) ili se ne mogu odmah sjetiti riječi u nekom jeziku, to ne znači da oni nisu dvo-/višejezični.
"Roditelji bi i kod kuće trebali stimulirati školski jezik te tako pripomoći djetetov uspjeh u školi."
Upravo suprotno, roditelji bi kod kuće trebali govoriti obiteljski jezik, jezik na kojem se mogu najbolje izraziti. Iz takve prakse proizlaze mnoge prednosti.
- Roditelji mogu ulaziti sa svojom djecom u sadržajne razgovore.
- Zadobivši dječje jezične korijene u obiteljskom jeziku, dijete stiče temelj za daljnje korake u učenju jezika.
- Preporuka je također da obitelj bude otvorena i da čak potiče unos drugih jezika u obiteljski krug, naročito školski jezik. Ukazujući djetetu na to da su školski jezik i obiteljski jezik jednako važni, dijete dobiva poticaj da postane sposoban višejezični govornik.
Kako mogu potaknuti moje dijete da ovlada bogatim vokabularom u jezicima koji su od značaja za mene i za njega?
- Prvi bitni korak je da se poštuju i cijene svi jezici u okruženjima (na primjer u vrtiću, školi itd.).
- Dajući djetetu slobodu komuniciranja uporabom svih svojih jezičnih sposobnosti i vokabulara u svim jezicima, dijete se navikava na jezični repertoar).
- Korištenje raznih riječi za vrijeme razgovora na obiteljskom jeziku raznih riječi i pozivanje djeteta da sudjeluje u razgovorima. Na primjer, na putu do obližnjeg igrališta možete raspravljati o tome što dijete želi ondje raditi ili što biste mogli raditi zajedno. Možete čak pričati o tome čega se dijete sjeća iz vremena ranijeg posjeta tom igralištu pa po tome možete vidjeti na što dijete želi usmjeriti pažnju. Preporuča se koristiti otvorena izravna pitanja, koja počinju s "Gdje...?" Što...? Tko...? Kako...?" tako da dijete ne može davati samo "da ili ne" odgovore.
- Važno je govoriti obiteljski jezik da se stvori dobar temelj za bilo koji drugi jezik koji će dijete učiti kasnije. Međutim, jednako je tako bitno stvarati prilike koje će olakšati pristup školskom jeziku. Na primjer, kroz...
- ...slušanje priča s djecom.
- ...sudjelovanje u aktivnostima koja se izvode na školskom jeziku. Na primjer, sat crtanja, posjet muzeju, sudjelovanje u organiziranim sportskim aktivnostima.
- ...gledanje kratkih videa s djetetom.
- korištenje aplikacija za učenje jezika s djetetom.
Radeći tko, možete učiniti od školskog jezika dogodovštinu vrijednu truda za svakoga u obitelji.
Spremljene poruke:
- Općenito, djeca nemaju problema s učenjem više od jednog jezika
- Naš mozak radi istodobno s cijelim raspoloživim jezičnim repertoarom. Zavisno o situaciji, mozak vrlo brzo odlučuje koji će dio repertoara biti korišten.
- Kodno prebacivanje jača sposobnost, nije problem ili nepoželjan smjer razvoja.
- Dok razgovarate s vašim djetetom, korištenje mnogih različitih riječi i izraza podupire njegov jezičnih razvoj.
Aktivnosti za podršku jezičnog razvitka općenito.
Aktivnosti koje općenito podržavaju razvoj jezika također su prikladne i za podršku višejezičnog odgoja. One se samo trebaju prilagoditi svim uključenim jezicima.
- Možete igrati igre riječima koristeći vokabular svih jezika kojim vladate vi i vaše dijete. To može biti zabavni izazov za sve članove obitelji (na primjer igra "pokvareni telefon").
- Izvan kuće, možete imenovati predmete na obiteljskom jeziku, a zatim redom i na školskom jeziku. Na ovaj način dodaje još riječi u jezični repertoar djeteta.
- Možete pokazivati i uspoređivati na kakve se sve razne načine pišu riječi u obiteljskom jeziku i u školskom jeziku. Tako dijete stječe prvi dojam o različitim slovima u različitim jezicima. Zahvaljujući tome, dijete će se kasnije lakše pripremiti za čitanje i pisanje (takozvana pismenost). Privucite djetetovu pažanju na natpise na ulici, na nazive proizvoda, trgovina i tiskovina, na primjer Coca-Cola. Superman i sl.
- U novije doba, na raspolaganju su dvojezične knjige na sve više i više jezika. One mogu biti podrška jezičnom razvitku, jer nude mnoštvo mogućnosti za korištenje raznih riječi i izraza u različitim jezicima. Uz pomoć dvojezičnih knjiga možete uspoređivati razne riječi i izrazu u različitim jezicima, i možda ćete koristiti kodno prebacivanje. Nadalje, roditelji i djeca mogu raspravljati o sličnostima i razlikama jezika te uspoređivati razlike u izgovoru riječi. Uz to, čitanje dvojezične knjige s djecom je način da se pokaže jednaka važnost svih jezika.
- Naizmjence, možete gledati crtiće s titlovima na vašem prvom jeziku, a zatim drugom jeziku.
