Priručnik za roditelje
9
Zanimljive činjenice o višejezičnosti
1
Činjenice o višejezičnosti
- Višejezično odrastanje je dnevna rutina većine djece u svijetu.
- Europska unija (EU) ima službeno 24 jezika. Međutim, diljem Europe govori se barem 200 jezika više (Undehn, 2023 Goethe Institut).
- Cilj EU je uspostaviti višejezičnost diljem Europe. Stoga višejezičnost ima službenu potporu, a svaki građanin EU bi trebao govoriti najmanje dva do tri jezika (Europska komisija 2017).
- Države u ostalim dijelovima svijeta imaju mnogo više službenih jezika i jezika manjina. Zimbabve, na primjer, ima 16 službenih jezika. Indija ima više od 1000 dijalekata te više od 100 raznih jezika, među kojima su 23 službena (uključivo engleski).
2
Činjenice za Austriju:
- Godine 2023., 21,7% austrijske populacije je bilo rođeno izvan Austrije. U Beču, taj broj raste na 39,3% (Österreichischer Integrationsfonds, 2023).
- Godine 2021., 26,9% učenika u Austriji imalo je ne-njemački kao obiteljski jezik.
3
Činjenice za Njemačku:
- Godine 2017. od sve djece mlađe od 6 godina 20,2% njih nije govorilo kod kuće njemački.
- Godine 2019. samo 65,3% u dobi od 3-4 godine iz obitelji sa slabim znanjem školskog jezika pohađalo je dječje vrtiće.
- Godine 2022. od sve djece u Njemačkoj mlađe od 14 godina 21% njih govorilo je kod kuće više od jednog jezika (Gels-Thöne, 2022).
- 15% domaćinstava koristi njemački bok uz bok s drugim jezicima ili ne njemački kao obiteljski jezik.
- Osim njemačkog, najviše se govori turski, ruski, arapski, poljski i engleski jezik (Destatis, 2022).
4
Činjenice za Litvu:
- Većina ljudi u Litvi su dvojezični ili višejezični - 90% može razumjeti i govoriti više od jednog jezika. Najčešći strani jezik je ruski (oko 86% ne-domaćih govornika ga može govoriti) i engleski (može ga govoriti 70% populacije u Litvi). Međutim, ta se slika mijenja: broj ljudi koji mogu govoriti ruski se smanjuje, a sve više i više ljudi govori u novije vrijeme engleski.
- Tijekom mnogih ranijih godina, većina imigranata postali su litavski državljani (82%): od 2022, većina novih imigranata su ne-EU državljani.
- Oko 6% litavske populacije rođeno je izvan Litve. Na početku 2022. Litavci su činili 85,1 % stalne populacije zemlje, Poljaci 6,6%, Rusi 5,1%, a svi ostali 3,2%. Većina ljudi ne-litavske nacionalnosti imaju kao obiteljski jezik neki drugi, ne litavski.
- U 2022-2023. gotovo 10,6% školske djece pohađalo je ne-litavsku srednju školu (a umjesto nje rusku, poljsku ili druge), gdje su se neki prvi puta susreli s litavskim kao državnim jezikom.
- Ipak, neke obitelji ne-litavske nacionalnosti, i litavske manjine i noviji imigranti izabrali su školovati svoju djecu u litavskim školama. Litavske migrantske obitelji koje su se vratile u Litvu također šalju svoju djecu u litavske škole. Razina znanja litavskog jezika kod djece značajno varira.
5
Činjenice za Poljsku:
- Donedavno, Poljska je bila uglavnom jednojezična zemlja. To se postupno mijenjalo nakon pristupanja u EU 2004. zbog migracijskim kretanja u i iz zemlje te zbog miješanih brakova. Dodatno tome, priznata su prava nacionalnih manjina.
- Bilježio se stalni porast broja učenika u školskim klupama iz migrantskih i višejezičnih obitelji, od 9610 godine 2009. na 51363 godine 2019. (NIK, 2020). U ove brojke uključena su i djeca iz poljskih migrantskih obitelji koja su se vratila u Poljsku.
- Od 2022. godine poljskim školama i vrtićima pridodana su djeca 1.879.000 ukrajinskih izbjeglica (samorzad.infor.pl, 2023.
- Uz poljski, najviše se govori ukrajinski, bjeloruski, njemački, ruski i vijetnamski. (GUS [Main Statistical Office], 2020).
6
Činjenice za Sloveniju:
- Godine 2023., 9% slovenskih učenika rođeno je izvan Slovenije.
- Najzastupljeniji obiteljski jezici osim slovenskog su srpsko-hrvatski, albanski, makedonski, mađarski i talijanski.
Literatura
- De Houwer, A. (2015). Integration und Interkulturalität in Kindertagesstätten und in Kindergärten: Die Rolle der Umgebungssprache für das Wohlbefinden von Kleinkindern. In: E. Reichert-Garschhammer, C. Kieferle, M. Wertfein & F. Becker-Stoll (Hrsg.): Inklusion und Partizipation – Vielfalt als Chance und Anspruch (S. 113-125). Göttingen: Vandenboeck & Ruprecht.
- Dintsioudi, A., Krankenhagen, J. (2020). Mehrsprachigkeit in der KiTa von Anfang an gut begleiten. nifbe-Beiträge zur Professionalisierung Nr. 12. Osnabrück: nifbe.
- Feierabend, S., Plankenhorn, T. & Rathgeb, T. (2015). miniKIM 2014. Kleinkinder und Medien. Basisuntersuchung zum Medienumgang 2- bis 5-Jähriger in Deutschland. Stuttgart: Medien pädagogischer Forschungsverbund Südwest.
- Panagiotopoulou, A. (2016). Mehrsprachigkeit in der Kindheit. Perspektiven für die frühpädagogische Praxis. In: Deutsches Jugendinstitut e.V. (Hrsg.): Weiterbildungsinitiative Frühpädagogische Fachkräfte (Wiff-Expertise Nr. 46). München: DJI.
- Tracy, R. (2008). Wie Kinder Sprache lernen. Und wie wir sie dabei unterstützen können. Tübingen: Narr Francke Attempo Verlag.
- Woerfel, T. (2022). Mehrsprachigkeit in Kita und Schule. Köln: Mercator-Institut für Sprachförderung und Deutsch als Zweitsprache.
- Bialystock, E. (2001). Bilingualism in development: Language, literacy and cognition. New York, NJ: Cambridge University Press.
- Bialystock, E., Majumber, S. & Martin, M.M. (2003): Developing phonological awareness: Is there a bilingual advantage? Applied Psycholinguistics, 24(1), 27-44.
- Byers-Heinlein, K., Burns T.C. & Werker, J.F. (2010). The Roots of Bilingualism in Newborns. Psychological Science, 21(3), 343-348.
- Garcia, O. (2009). Bilingual education in the 21st century: A global perspective. West Sussex, UK: Wiley- Blackwell.
- Gogolin, I. (2012). First language and second language learning. In: J.A. Banks (Ed.): The Encyclopedia of Diversity in Education (p. 915- 918). Thousand Oaks, CA & London: Sage Publication.
- Mampe, B., Friederici, A.D., Christophe, A. & Wermke, K. (2009). Newborn's cry melody is shaped by their native language. Current Biology, 19(23), 1994-1997.
- Zurer Pearson, B. (2008). Raising a bilingual child. A step-by-step guide for parents. NY: Living Language.
